Voćno lozni rasadnik "ARGUS"
Dobro došli na našu web prezentaciju.
PRIPREMA ZEMLJISTA ZA PODIZANJE SLJIVIKA
Predhodna priprema zemljista za podizanje sljivika sastoji se u krcenju, ciscenju zila I panjeva I unistavanju korova. Krcenje starih vocaka, vinograda I sumskih biljaka je prvi posao koji treba obaviti na odabranom zemljistu. Zile na krcevini treba pazljivo sakupiti I spaliti da bi se sprecila pojava glkjivicnih I bakterijalnih bolesti. Na krcevini treba gajiti okopavine ili biljke za zeleno djubrenje 3 do 5 godina, pa se tek onda moze pristupiti gajenju sljivika. Sljivu posle sljive ne treba gajiti na istom zemljistu duzi niz godina, Mada je u celini to manje stetno nego kad se breskva sadi posle breskve. Dugogodisnji korovi (pirevina,palamida,troskot,divlja nana I drugi) mogu da se uniste totalnim herbicidima,cije dejstvo traje 6 do 8 meseci.
RASPORED, PRAVAC REDOVA I RAZMAK IZMEDJU SLJIVA
Sljive mogu da se sade u pravougaonik,kvadrat,trougao I po izohipsama ( konturno ). Mi preporucujemo pravougaonik jer se mehanizacija najlakse koristi pri podizanju vecih zasada sljiva. Sljive su najbolje izlozene suncu kada je pravac redova sever – jug. Razmak izmedju sljiva zavisi prvenstveno od sorte I podloge, oblika krune I sistema gajenja, a zatim od dugovecnosti vocke,visine debla, nagiba, vetrova, nacina odrzavanja zemlkjista I primene mehanizacije u zasadu. Pogodan razmak izmedju sljiva u zasadu sa kombinovanom krunom krece se od 6 -7 x 5 – 6 m.
VREME SADJENJA SLJIVE
Sljiva se sadi u toku zimskog mirovanja – od otpadanja lisca u jesen do kretanja vegetacije u prolece . Mi preporucujemo jesenju sadnju. Sto je sadnja sljiva kasnija, smanjuje se smanjuje se procenat prijema I prirast posadjenih vocaka. Stoga plantazne sljivike ne bi trebalo podizati u prolece.
TEHNIKA SADJENJA SADNICE
Tehnika sadjenja sljiva je jednostavna, ali veoma znavcajna operacija. Sastoji se od neposredne pripreme zemljista I sadnica I samog sadjenja. Na dve do tri nedelje pre sednje obradjeno zemljiste se izravna I isitni. Povrsina se zatim razmeri I obeleze mesta za sadnju. Specijalna daska za sadnju obezbedjuje tacan razmestaj sadnica bez naknadnog viziranja. Na odredjenim mestima iskopaju se jame siroke 40 cm a duboke 30 cm u koje moze da se smesti koren sadnica sljiva. ( Obratite paznju na dubinu sadjenja sljiva). Sadnice sljiva moraju pred sadjenje moraju jos jednom da se pregledaju I pri tom se odbacuju one sa nedostacima. Kad se sadnice trape u jesen a sade u prolece, zile se orezuju pre trapljenja rez makazama treba da bude gladak I upravan na pravac pruzanja zila. Bolje se primajui napreduju sadnice cije su zile orezane u jesen. Potapanje korena u rastvor fitohormona alfa-naftalinsircetne kiseline ili beta-indolbuternekiseline poboljsava porast korena I prijem sadnica. Sadjenje sljiva se obavlja prema predhodno sacinjenom planu. Pri sadjenju treba voditi racuna o dubini sadjenja, rasporedu zila u jami, uspostavljanju tesnog kontakta izmedju zila I zemljista I o djubrenju. Sadnice sljiva treba da se sade na istu dubinu na kojoj su bile I u rastilu. Na laksim zemljistima I na terenima izlozenom dejstvu erozije obicno se sade nesto dublje(2 do 3 cm) nego sto su bile u rastilu. Mi vas savetujemo da nikako ne sadite bilo koje sadnice dublje od spojnog mesta , to je mesto gde je sadnica okalemljena. (Unormalnim uslovima pravilna sadnja je 5 do 10 cm ispod spojnog mesta). Zile sadnice treba da budu sto ravnomernije u jami, a zatim se koren pokriva sitnom zemljom, povremenim drmanjem sadnice I dodavanjem zemlje popunjavaju se praznine izmedju zila. Tesan kontakt izmedju zila I zemljista uspostavlja se gazenjem zemljista oko sadnica I zalivanjem. Kad je zemljiste pri sadjenju suvo, zalivanje je neophodno( po deset litra vode na svaku sadnicu).Psto se zile zastite slojem zemlje od 5cm, razbaca se zgoreli stajnjak ( 2 do 3 lopate),koji se pokrije tankim slojem zemlje I preko nje rasturi 50 do 10 grama azotnog djubriva po sadnici
REZIDBA SLJIVA
Rezidbom treba da se obrazuje kruna sljive pogodnog oblika I da se zajedno sa drugim agro tehnickim merama obezbedi redovna,obilna I dugotrajna rodnost I visok kvalitet plodova. Jedan od osnovnih zadataka rezicbe je da mladu sljivu sto pre pripremi, a zatim sto duze odrzi u takvom fizioloskom stanju da lisnom povrsinom moze maksimalno da koristi suncevu energiju. Ovo je utoliko znacajnije sto mnoge ekonomskiznacajne sorte sljiva prirodnostvaraju gustu I nedovoljno osvetljenu piradimalnu krunu. Rezidbom treba da se obrazuje pravilan , cvrst I elastican skelet, koji moze da podnese, bez jacih ostecenja,tezinu obrasajuceg drveta,lisvca I plodova I u uslovima olujnih vetrova. Dobro formiran skelet okicen rodnim drvetom I osuncanim liscem moze,pored maksimalne rodnosti I visokog kvaliteta plodova , da zastiti donje delovekrune od suncanih ozegotina . Oblik krune treba da omoguci da se neophodni rucni I mehanizovani radovi u sljiviku lako I brzo obave. Ako se rezidbom odstrane prekobrojne rodne grane I cvetni pupoljci,povecava se koncentracija organskih I neorganskih supstanci u preostalim granama I pupoljcima . Na taj nacin se stvaraju povoljni uslovi za zametanje I razvoj krupnijih I kvalitetnijih plodova. To je neobicno znacajno za stone sorte slkjiva I sorte za susenje.
OBRAZOVANJE OBLIKA KRUNE
U nasoj zemlji mogu da dodju u obzir sledeci prostorni oblici krune : poboljsana piramidalna kruna.kotlasta (vaza) I kombinovana ( americka).
Za vise informacija o rezidbi , zastiti I ostalom mozete nam pisati na E-mail:
sadniceueuo@gmail.com
VOCNE SADNICE
|