Voćno lozni rasadnik"ARGUS" Dobro došli na našu web prezentaciju. ORAH
Orah nije veliki probirac zemljišta, tako da moze da uspeva čak i na kamenitom zemljištu. Ipak, najbolje uspeva na dubokim i rastresitim zemljištima koja sadrže dovoljno kreča, kao i na ilovačastim i peskovitim zemljištima koja su umereno vlažna i povoljnom vazdušnom vlagom. Za orah su veoma povoljne doline reka. Koren oraha je snažan i prodire duboko u zemlju. Za djubrenje oraha pogodno je NPK djubrivo 10:20:30 koje se baca u jesen po otpadanju lista, a u proleće je najbolje baciti kan 27% azotaKod nas postoji veliko šarenilo sorti koje se gaje počevši od starijih sorti sitnijih plodova, pa do novih sorti. Pri zasnivanju većih zasada pod orahom (što je do sada u našoj zemlji retkost) treba pri izboru sorti obratiti pažnju na: 1. -birati sorte poznijeg listanja i cvetanja u cilju izbegavanja opasnosti od poznih prolećnih mrazeva ako se zasad zasniva u oblastima gde je ova pojava česta. 2. -birati sorte sa ranijim završetkom vegetacije čime se izbegava oasnost od oštecenja od ranih mrazeva. 3. -birati sorte brzog razvoja, rane rodnosti, što manje dihogramije, (DIHOGARMIJA JE VREMENSKI RAZLIČITO CVETANJE MUŠKIH I ŽENSKIH CVETOVA ) i bolje otpornosti na bolesti, dobrog kvaliteta ploda i td. 4. -izbegavati zasnivanje homogenih zasada ( sa samo jednom sortom ) vec saditi nekoliko sorti. Orah voli sunce (heliofitna vocka). Najpoznatije štetocine oraha su: orahov smotavac, orahov savijač, orahova grinja, smedja orahova lisna vaš, štitaste vaši, gusenice, potkornjaci, drvotočci itd. Najpoznatije bolesti oraha su: pegavost lišća i plodova (gnomonija), flekavost lišća mladara i plodova, pegavost ljuske i jezgra oraha, bakteriozna crna pegavost, itd. Ako se proizvede iz semena kasno prorodi (od 8.do 11.godine starosti) i ne prenosi verno osobine sa roditelja na potomka. Izuzetak su apogamne ( APOGAMIJA JE SKLONOST NEKIH SORTI DA BEZ OPRAŠIVANJA I OPLODJENJA ZAMEĆU PLODOVE ) sorte koje proizvedene iz semena prorode u 4-5.godini i verno prenose svoje osobine na potomke. Ako se proizvode i razmnožavaju kalemljenjem, kao podloge se najvise koriste sejanci crnog i običnog oraha a prorod i u 3-4 god. 1.- sejanac crnog oraha se više koristi kao podloga od sejanca običnog oraha jer daje kaleme umerene bujnosti, ranije prorodi, daje dobru krupnoću plodova i visok prinos jezgre i otporna je na mastiljavost. Mane ove podloge su: javlja se inkompatibilnost u kasnijim godinama, kraći joj je vek (30-40 godina) i ne podnosi krečna zemljista. Pogodan za plantazne zasade . 2.- sejanac običnog oraha ima tu prednost da su stabla kalemljena na ovoj podlozi dugovečnija, korisnija je za iskorišćenje stabla oraha kao tehničkog drveta od crnog oraha. dobro podnosi krečna i siromašnija zemljišta,otporan je na hloroze. Nedostatak mu je veća osetljivost na bolest mastiljavost. Što se tiče razmaka izmedju sadnica treba reći da on zavisi i od podloga, osobina kalemljene sorte, zemljišta, krune pri gajenju, itd. Ako je zemljište plodnije povećava se razmak pri sadjenju. - sadnice iz semena (sejanci) se sade na razmaku 10m X 8m ili 9m X 9m, a to iznosi 123 voćke po hektaru. - kalemi sa podlogom crnog oraha 8m X 7m, pa i manjeg razmaka. - kalemi sa podlogom običnog oraha 9m X 7m, pa i manjeg razmaka. Prvi broj označava razmak izmedju redova, a drugi broj označava rastojanje izmedju stabla u redu.
NEKE SORTE ORAHA DOMAĆE SELEKCIJE
ŠAMPION (B.Z.H.) Plod je lep, krupan prosečne mase oko 14 grama. Ljuska dobro zatvara lepu i svetlu jezgru. Randman jezgre je oko 58%. (RANDMAN JE PROCENTUALNI SADRŽAJ JEZGRE U LJUSCI PLODA ) Drvo je bujno kratke vegetacije koja pocinje 2-3 dana posle šejnova, odnosno od 20-25.aprila a završava se 10-ak dana pre Šejnova. Na sivu pegavost i ostale bolesti oraha je dosta otporna. Protandičan je, oprašuju ga Jupiter, Rasna, Gajzenhajm 139 zbog kratkog vegetacionog razdoblja moze se gajiti u hladnijim oblastima.
KASNI RODNI (B.Z.H.) Plod je srednje krupnoće, prosečne mase oko10,5g. Jezgra je veoma lepa i svetla, randman oko 45%. Kasnije kreće sa vegetacijiom od drugih sorti čime izbegava pozne mrazeve i primarnu zarazu lisnom pegavošću. Vrlo je rodan, daje rod i na bočnim letorastima. Izražena homogamija.( HOMOGAMIJA JE ISTOVREMENO CVETANJE MUŠKIH I ŽENSKIH CVETOVA, REDJA POJAVA KOD ORAHA) Ukupan vegetacioni period je kratak. Preporučuje se za gajenje u hladnijim oblastima. Oprašuju ga Kasni grozdasti i Novosadski kasni.
NOVOSADSKI KASNI (B.Z.H) Plod je srednje krupnoće, prosecne mase oko10,5g,Jezgra je svetla. kvalitetna, randman iznosi 54,4%. Ukupan vegetacioni period je kratak, vegetacija mu počinje krajem aprila. Kasnijim kretanjem izbegava pozne mrazeve čime postiže stalnu i dobru rodnost. Ova selekcija stručnjaka novosadskog poljoprivrednog fakulteta se preporučuje za gajenje i u hladnijim oblastima. Otporan na sivu pegavost.
NEKE SORTE BUGARSKE SELEKCIJE
ŠEJNOVO (B.Z.H.) Plod je krupan, prosečne mase oko 8-12g. Ovalnog oblika, tanke i meke ljuske iz koje se lako vadi jezgra dobrog kvaliteta. Randman jezgra 53-57%. Drvo je bujno, vegetacija mu kreće ranije, početkom aprila a cvetanje pocinje 20. aprila. Protandričan je,(PROTANDRIJA JE RANIJE CVETANJE MUŠKIH CVETOVA U ODNOSU NA ŽENSKE) zbog izvesne osetljivosti na kasne prolećne mrazeve preporučuje se za gajenje u toplijim, prisojnijim oblastima. Radja dobro otporan na pegavost lišća.
DŽINOVSKI Plod je krupan,prosečne mase 12,8g. Izduzenog je oblika, ljuska srednje čvrstoće, lako se lomi. Jezgra je kvalitetna, odlicnog ukusa. Randman 56%. Drvo je bujno, snažno i robusno, rano prorodi i dobro i redovno radja. Ima dug period vegetacije, sorta ranijeg kretanja. Protaginičan je. ( PROTAGINIJA JE RANIJE CVETANJE ŽENSKIH U ODNOSU NA MUŠKE CVETOVE) Preporučuje se za gajenje u vinogradskim oblastima.
SORTA ČEŠKE SELEKCIJE
JUPITER Plod je krupan, prosečne mase oko 12g. Jezgra je nešto tamnija što se smatra nedostatkom. Randman oko 50%. Ima kraći vegetacioni period i nešto kasnije cveta. Protandričan je. Preporučuje se za gajenje u ravničarskim nevinogradskim zonama.
Kasnije opisaćemo osobine mnogih drugih sorti |